Uništenje Jeruzalema 587.pne ili 607. pne - zaključak

Evo neispunjenih proročanstava ako je 587. pr. n. e. točan datum uništenja Jeruzalema.

Jeruzalem nenaseljen i u ruševinama 70 godina

❌ Ako je 587. pr. n. e. točno, tada pustoš završava 517. pr. n. e. 

Do tada su kuće već bile izgrađene i usjevi uzgajani više od 20 godina (Hagaj 1:4, 11). Alternativno, ako pustoš završava 537. pr. n. e., razdoblje traje samo 50 godina, a ne 70. Alternativno, ako je razdoblje započelo u trećoj godini Jojakimove vladavine, pustoš traje samo 68 godina, a ne 70, i cijeli odlomci Jeremije bili bi pogrešni. Bez obzira koji se argument koristi, proročanstvo ne uspijeva.

70 godina služenja naroda Babilonu, počevši s Nebukadnezarom 

❌ Ako 70 godina započinje u trećoj godini Jojakimove vladavine, služenje traje 68 godina, a ne 70.

 Ako služenje započinje 609. pr. n. e. (svjetovna kronologija) porazom Asirije, Nebukadnezar još dvije godine nije kralj, ali proročanstva navode da će narodi služiti njemu, a ne njegovu ocu; nakon što postane kralj, služenje traje 68 godina, a ne 70.

Tir zaboravljen 70 godina

❌ Razdoblje započinje nakon uništenja Jeruzalema (Ezekijel 26:1), što je najranije 587. pr. n. e. Razdoblje završava kada Tirova dobit postaje sveta Jehovi (Izaija 23:14), 537. pr. n. e. (Ezra 3:1). Prošlo je samo 50 godina, a ne 70.

Egipat opustošen 40 godina

❌ Ezekijel je dao proročanstvo 570. pr. n. e. (Ezekijel 29:17), a pustoš započinje 568. pr. n. e. Unutar 30 godina Egipat ima kralja i sklapa strani savez, svi izgnanici pušteni su iz Babilona, a kraljevstvo je dovoljno snažno da se suprotstavi Perzijskom Carstvu. Razdoblje od 40 godina završava bez posebnih događaja 528. pr. n. e.

✅ Međutim, datum 607. pr. n. e. uklapa se u sve kronologije i proročanstva savršeno! Ne stvara proturječja, nema neispunjenih proročanstava i ne zahtijeva složene argumente ni iznuđena objašnjenja. Potrebno je samo prihvatiti ono što Biblija jasno kaže — da je 70 godina doista 70 godina.

607. pr. n. e. — jedini datum koji odgovara

Evo rezultata kada prihvatimo biblijsku računicu — da je 70 godina doista 70 godina:

Jeruzalem nenaseljen i u ruševinama 70 godina

✅ Ako je 607. pr. n. e. točno, tada pustoš završava točno na vrijeme 537. pr. n. e., kada se Židovi vraćaju u svoje gradove.

70 godina služenja naroda Nebukadnezaru

✅ Ako 70 godina započinje 607. pr. n. e., služenje traje punih 70 godina. Nebukadnezar je kralj na početku, kao što su proročanstva navela.

Tir zaboravljen 70 godina

✅ Razdoblje započinje nakon uništenja Jeruzalema (Ezekijel 26:1), što je 607. pr. n. e. Razdoblje završava točno 70 godina kasnije, kada Tirova dobit postaje sveta Jehovi (Izaija 23:14), 537. pr. n. e. (Ezra 3:1), kada Tir osigurava materijal za novi hram.

Egipat opustošen 40 godina

✅ Ezekijel je dao proročanstvo 590. pr. n. e. (Ezekijel 29:17), a pustoš započinje 588. pr. n. e. te završava točno 40 godina kasnije, 548. pr. n. e. Godinu dana kasnije svjetovna kronologija bilježi egipatskog kralja koji sklapa strani savez.

✅ Datum 607. pr. n. e. jedini je koji odgovara — i ne samo da odgovara, nego se izvanredno uklapa. Ako netko „traži istinu“, kao što mnogi zagovornici 587. tvrde, ne bi li trebao napustiti 607. pr. n. e. samo ako postoji bolje objašnjenje? Je li 587. bolje objašnjenje? Usklađuje li se s Biblijom bolje nego 607.? Nipošto!

✅ Jedini razuman zaključak jest da je 607. pr. n. e. datum uništenja Jeruzalema. Netko bi morao biti krajnje pristran, ogorčeno protiv Jehovinih svjedoka ili jednostavno ne poštovati nadahnuće Biblije da bi zagovarao neki drugi datum. Prema Božjoj Riječi, Bibliji, pustoš je započela s gradom Jeruzalemom, i započelo je 607. pr. n. e.

---

Mjesec po mjesec

✅ Zapravo, datum 607. pr. n. e. omogućuje da 70-godišnja pustoš započne i završi u istom mjesecu. 

U sedmom mjesecu 537. pr. n. e. (tišri, koji odgovara rujnu/listopadu) vjerni povratnici prinijeli su svoju prvu žrtvu. Kralj Nebukadnezar ušao je u Jeruzalem u petom mjesecu (abu, koji odgovara srpnju/kolovozu) 607. pr. n. e., a dva mjeseca kasnije [u sedmom mjesecu] pustošenje grada bilo je potpuno (2. Kraljevima 25:8–17, 22–26). Kao što je bilo prorečeno, 70-godišnje pustoš Jeruzalema završila je točno na vrijeme (Jeremija 25:11; 29:10). Sve što Jehovina Riječ prorekne uvijek se ispuni.

❌ S druge strane, nijedna od teorija temeljenih na 587,pne, ili 605,pne ... itd, ni približno ne stvara takvo savršen sklad sa Božjom Riječi. Naprotiv, sve te navedene kronologije stvaraju velika proturječja, dovode do neispunjenja četiri proročanstva i čine čitave odlomke Jeremije jednostavno pogrešnima.

---

Što biblijski odlomci „zapravo” znače

 Najgore od svega, biblijski izvještaji koji su savršeno jasni i razumljivi, navodno zahtijevaju stručnjaka da vam kaže što „zapravo” znače.

Kada Biblija kaže da su Jeruzalem i Juda ležali opustošeni 70 godina, to navodno ne znači 70. Kada kaže 40 godina za Egipat, to navodno ne znači 40. Kada je Jeremija rekao da će zemlja biti opustošena, navodno je mislio da je već bila. Kada Biblija kaže da će zemlja biti bez stanovnika, navodno ne znači bez ijednog stanovnika. Kada Biblija kaže da su svi knezovi bili u Jeruzalemu, navodno to ne znači svi. Kada Biblija kaže da je Danijel bio školovan 3 godine prije nego što je vidio kralja, navodno to ne znači 3 godine prije nego što ga je vidio. Kada kaže da će Tir biti zaboravljen 70 godina dok ne pomogne u obnovi hrama, navodno to ne znači 70. I tako dalje.

❌ Snažno nas to podsjeća na taktike štovatelja Trojstva, koji pokušavaju objasniti jasne riječi i tvrditi kako izraz „Otac je veći od mene” zapravo to ne znači.

 Biblija se jednostavno ne slaže s 587. pr. n. e., a pokušaji da se taj datum uklopi iznuđeni su, složeni i na kraju proturječe čitavim skupinama biblijskih redaka. Koriste upitne svjetovne datume, kako bi obezvrijedili nadahnute zapise vjernih Božjih proroka, uzrokujući da njihova proročanstva podbace; idu i dalje te se poigravaju s Božjom Riječju — izmišljajući izgnanstvo koje se nikada nije dogodilo, samo da bi odgovaralo njihovim vlastitim idejama i upitnim ciljevima.

---

Vaša odluka

Hoćete li prihvatiti biblijsku kronologiju i njezina nadahnuta proročanstva — Božje gledište — ili ćete vjerovati svjetovnoj kronologiji i stajalištima nesavršenih ljudskih povjesničara i njihovim datumima koji proturječe Bibliji? Odluka je na vama. Pozivamo vas, da nepristrano ispitate argumente obje strane. Tko zna, možda se iznenadite koliko je Biblija precizna i vjerodostojna.

Josip Flavije: 70 ili 50 godina?

Neki kritičari tvrde da se Josipove upotrebe izraza „70 godina” nepravedno citiraju, jer se na jednom mjestu čini da Josip govori o istom razdoblju kao o 50 godina dugom. Stoga, ako se želi koristiti Josipa da bi se poduprla sedamdesetogodišnja pustoš, oni tvrde da se to mora uravnotežiti citiranjem i njegove reference na 50 godina. Je li to točno? Doista, zašto se „50 godina” ne citira? To je pitanje koje će sada biti razmotreno.

Na 5 mjesta u svom povijesnom korpusu Josip je naveo da je pustoš Jude trajala 70 godina. Prva četiri nalaze se u djelu Židovske starine: Knjiga X, poglavlje VII, odlomak 3, fusnota¹; Knjiga X, poglavlje IX, odlomak 7, fusnota ²; Knjiga XI, poglavlje I, odlomak 1, fusnota ³; te Knjiga XX, poglavlje X, odlomak 1, fusnota ⁴. 

Međutim, u djelu Protiv Apiona, Josip je najprije napisao „70” u Knjizi I, poglavlje 19 §132, fusnota ⁵, ali samo dva poglavlja kasnije u istoj knjizi napisao je „50” (Knjiga I, poglavlje 21 §154, fusnota ⁶)! Zašto je to tako? Je li posljednja referenca na „50” jednako pouzdana kao prethodna upotreba „70”? Koji je kontekst „50”?

Što se tiče razloga, najprije treba znati da je Protiv Apiona napisano Grcima nakon Židovskih starina kako bi ih obranilo. Možda je bio svjestan da svjetovna kronologija ostavlja samo 50 godina za pustoš te je nastojao udovoljiti i biblijskoj i svjetovnoj kronologiji. Što se tiče pouzdanosti ove anomalije „50 godina”, na stranici 71. knjige  Perzijska kronologija i duljina babilonskog izgnanstva Židova, fusnota ⁷, nalazimo:

 „Neki rukopisi Josipa ovdje [u Protiv Apiona I, 21 §154] daju drugačiji broj od 50 godina, ali i Euzebije i Sincel u svojim citatima iz Josipa koriste 50.” Stoga bi trebalo biti očito zašto se Josipova upotreba „50 godina” ne citira kao što se citira njegova upotreba „70 godina”: referenca na „50 godina” jednostavno nije toliko sigurna kao „70 godina”, budući da je „70 godina” bolje potvrđeno, s omjerom pet prema jedan, i ne pati od varijacija u rukopisima."

Što se tiče konteksta „50", najprije treba primijetiti da je „70 godina” u Protiv Apiona izravno povezano s gradom i zemljom koji su bili pusti, uz spominjanje da je hram bio spaljen (vidi fusnotu 5). Međutim, „50 godina” posebno je povezano s nevidljivošću hrama (vidi fusnotu 6): najprije je bio opustošen, a zatim je ležao u stanju nevidljivosti 50 godina. To može ostaviti otvorenu mogućnost da je hram bio spaljen, ali ne i potpuno razoren, pri čemu su neke istaknute značajke još uvijek stajale,(fusnota ⁸). 

Ako je tako, tada su tijekom prvih 20 godina spaljene ruševine hrama bile vidljive putnicima, a zatim je, nakon što se potpuno urušio, njegovo točno mjesto ležalo u nevidljivosti tijekom ostatka 70 godišnje pustoši, tj. „50 godina”. 

Ovo objašnjenje odgovara na pitanje zašto bi Josip koristio dvije brojke u istoj apologetskoj knjizi, samo dva poglavlja razmaknute: „70 godina” odnosi se na cijelo razdoblje, a „50 godina” na vrijeme kada su se ostaci hrama urušili i nestali iz vidokruga prolaznika. 

U prilog ovoj teoriji o preostalim stojećim ostacima ide i činjenica da je kralj Jošija popravio hram u 18. godini svoje vladavine, oko 35 godina prije 607. pr. n. e. U tim popravcima pukotine su bile popunjene te su ugrađene grede i klesano kamenje (2. Kraljevima 22:3, 5–6). Također, može biti značajno da, iako Biblija spominje da je hram bio spaljen, jedino što se izričito navodi kao srušeno bio je gradski zid. — 2. Kraljevima 25:9, 10; 2. Ljetopisa 36:19; Jeremija 52:13, 14.

S obzirom na gore navedene razloge, jednostavno nema razloga citirati „50 godina” kao da ima istu težinu kao „70 godina”, osobito budući da se možda uopće ne odnosi na cijelo razdoblje pustoši!

---

---

Fusnote

1.

„Ali Jeremija je došao među njih i prorokovao ono što je proturječilo tim predviđanjima, i što se pokazalo istinitim, da su činili zlo i obmanjivali kralja; da im Egipćani neće biti od koristi, nego da će kralj Babilona obnoviti rat protiv Jeruzalema i ponovno ga opsjesti, i da će narod uništiti glađu, i odvesti preostale u zarobljeništvo, i uzeti ono što su imali kao plijen, i odnijeti bogatstva koja su bila u hramu; štoviše, da će ga spaliti i potpuno razoriti grad, te da će služiti njemu i njegovu potomstvu sedamdeset godina.” (naglasak dodan)

↩

2.

„Sva Judeja i Jeruzalem, i hram, ostali su pustinja sedamdeset godina.” (naglasak dodan)

↩

3.

„Bog se smilovao zarobljeništvu i nevolji tog siromašnog naroda, kako im je unaprijed rekao preko proroka Jeremije prije uništenja grada, da će ih, nakon što budu služili Nebukadnezaru i njegovu potomstvu, i nakon što budu podnosili to ropstvo sedamdeset godina, ponovno vratiti u zemlju njihovih otaca, i da će sagraditi svoj hram i uživati svoju prijašnju blagodat.” (naglasak dodan)

↩

4.

„Ali nakon razdoblja od sedamdeset godina zarobljeništva pod Babiloncima, Kir, kralj Perzije, poslao je Židove iz Babilona natrag u njihovu zemlju i dao im dopuštenje da ponovno izgrade svoj hram.” (naglasak dodan)

↩

5.

„[Babilonci] su zapalili naš hram koji je bio u Jeruzalemu; štoviše, potpuno su uklonili naš narod iz njegove zemlje i preselili ga u Babilon; i tako se dogodilo da je naš grad bio pust tijekom razdoblja od sedamdeset godina, sve do dana Kira, kralja Perzije.” (podcrtavanje i naglasak dodani) Usporedi s 2. Kraljevima 25:9; 2. Ljetopisa 36:19; Jeremija 52:13.

↩

6.

„Ovi izvještaji slažu se s istinitim povijestima u našim knjigama; jer u njima je zapisano da je Nebukadnezar, u osamnaestoj godini svoje vladavine, opustošio naš hram, i tako je ležao u stanju nevidljivosti pedeset godina; ali da su u drugoj godini Kirove vladavine postavljeni njegovi temelji, i da je ponovno dovršen u drugoj godini Darija.” (podcrtavanje i naglasak dodani) Grčka riječ za „opustošiti” jest erêmoô, a grčka riječ za „nevidljivost” jest aphanês.

↩

7.

Asirska, babilonska, egipatska i perzijska kronologija uspoređena s kronologijom Biblije, svezak I. Awatu Publishers, Oslo, 2006.

↩

8.

Jedna istaknuta značajka koja je možda u početku preživjela bio je visoki trijem od 120 lakata ( *U nekim starim rukopisima piše "120", a u drugim rukopisima i nekim prijevodima piše "20 lakata") (2. Ljetopisa 3:4). Dok 2. Ljetopisa 3:4 navodi duljinu trijema kao 20 lakata, njegova visina ostavljena je kao 120, pri čemu se lakti podrazumijevaju. Budući da su riječi „sto” i „lakat” u hebrejskom sličnog zapisa (m-a-h i a-m-h), moguće je da je visina također bila 20 lakata ako je „sto” bila pisarska pogreška umjesto „lakat”. Međutim, dvije činjenice upućuju na to da je visina bila 120 lakata: (1) Dva stupa ispred trijema imala su ukupnu visinu od 23 lakta (2. Kraljevima 7:15–16; Jeremija 52:21–22), što bi izgledalo neprimjereno visoko ako bi trijem bio visok samo 20 lakata. (2) Trijem visok 120 lakata bio bi impresivan prizor, a njegova uzdižuća glatka površina bila bi obasjana izlazećim suncem.↩

Je li 587./586. pr. n. e. jednako pouzdan datum kao i 539. pr. n. e.?

Datum koji se upotrebljava kao ključni datum za utvrđivanje kronologije je godina 539. pne, koju podržavaju različiti povijesni izvori (uključujući Diodora, Seksta Julija Afrikanca, Euzebija, Ptolomeja i babilonske klinopisne pločice), kao godinu osvajanja Babilona od strane Kira (poznatog kao Kir II, unuk Kira I).

A kako je sa 587/6. pne? Ima li i taj datum tako snažnu potvrdu svoje pouzdanosti kao i 539. pne? Usporedimo li popise izvora za oba datuma, saznat ćemo koji je pouzdan, a koji nije.

Svjetovna podrška za 539. prije Krista

Strm Kambys 400 (transkripcijski broj pločice, Strassmaier Cambyses II broj 400) / BM 33066

Sedma godina Kambiza II. započela je u proljeće 523. godine prije Krista.

Nabonidova kronika

Babilon je pao na Tišri 16, godina je izuzeta, ali možda je stajao broj „17“ – prema Ptolomejevu kanonu, Berosu i brojnim glinenim pločicama.

Klaudije Ptolomej (i Beros)

„Kanon kraljeva.“ Nabonid je kraljevao sedamnaest godina, a Kir devet, vjerojatno po Berosu.

Diodor Siculus (i kršćanski povjesničari Sekst Julije Afrikanac i Euzebije Pamfilijski) (prvo stoljeće prije Krista, treće i četvrto stoljeće poslije Krista)

Izvijestili su da je Kirova prva godina kao perzijskog kralja odgovarala 1. godini 55. olimpijade (560./559. prije Krista), dok Kirovu zadnju godinu smještaju u 2. godinu 62. olimpijade (531./530. prije Krista). Devet godina vladanja nad Babilonom (prema klinopisnim pločicama) od 530. godine prije Krista dovodi nas do 539. pne.

Kirove klinopisne pločice

Dodjeljuju Kiru devetogodišnju vladavinu – osam vladalačkih godina i jednu nastupnu godinu nad Babilonom, a može se primijeniti na razdoblje od 539. – 530. pne.

Dakle, iz gore navedenog vidljiva je višestruka potvrda za 539. pne. A sada pogledajmo, za usporedbu, kako se došlo do 587/6. prije Krista. Ova se godina izračunala koristeći Ptolomejev kanon koji je, čini se, suglasan s astronomskim dnevnikom zvanim VAT 4956.

Svjetovna podrška za 587/6. prije Krista

VAT 4956 (muzejski broj pločice, Vorderasiatische 4956)

Glinena pločica koja dodjeljuje Nebukadnezarovu 37. godinu u 568./7. pne, po mjesečevim i planetarnim podacima.

Klaudije Ptolomej

„Kanon kraljeva.“ 66 godina od Nebukadnezara II do Nabonida.

Ptolomejev kanon spominje pet kraljeva iz novobabilonske dinastije koji su vladali prije Kirovog osvajanja: (1) Nabopolasar (dodijeljena 21-godišnja vladavina), (2) Nebukadnezar II (dodijeljene 43 godine), (3) Evil-Merodah (dodijeljene 2 godine), (4) Neriglisar (dodijeljene 4 godine) i (5) Nabonid (dodijeljeno 17 godina); zbroj posljednje četiri brojke od 43, 2, 4 i 17 godina jest 66 godina.

Brojanje tih 66 godina unazad od 539. godine prije Krista ukazuje da Nebukadnezarova vladavina počinje 605. godine prije Krista, a naizgled se čini da VAT 4956 potkrepljuje taj datum, smještajući Nebukadnezarovu 37. vladalačku godinu u 568. pne. Budući da biblijski stihovi 2. Kraljevima 25:8 i Jeremija 32:1, 52:29 pokazuju da se pustošenje Jeruzalema dogodilo u osamnaestoj vladalačkoj godini Nebukadnezara (tj. u devetnaestoj, ako je uključena i njegova nastupna godina), to ukazuje na 587. godinu prije Krista. Tako izgleda argumentacija zagovornika 587/6. pne.

Međutim, lunarni podaci s VAT-a 4956 daleko bolje se podudaraju s 588. pne nego sa 568. pne (svih 13 položaja Mjeseca ukazuje na 588. pne!). Uz to, planetarni podaci najvjerojatnije su izračunati naknadno, a nisu izravna opažanja za 568. pne. Dakle, najpouzdanije informacije s VAT-a 4956, lunarni podaci, zapravo upućuju na 588. pne kao na 37. godinu Nebukadnezara II! Te godine napao je Egipat, prema fragmentarnoj klinopisnoj pločici BM 33041. Te godine počelo se ispunjavati biblijsko proročanstvo koje podupire sedamdesetogodišnju pustoš Jeruzalema, četrdesetogodišnju pustoš Egipta (Ezekiel 29:12-14).

Uklanjanje dvadeset godina od proročanski izrečenih sedamdeset godina poništava ovo biblijsko proročanstvo, jer se time skraćuje i prorečena četrdesetogodišnja pustoš Egipta, jer je završila i prije sklapanja saveza s Nabonidom protiv Perzije. Što se tiče Egipta, Ezekiel 29:18-20 kaže da je to bila naknada Nebukadnezaru za njegovu uspješnu kampanju protiv grada Tira. Prema Izaiji 23:15-16, Tir je trebao biti „zaboravljen“ u komercijalnom smislu sedamdeset godina, a to je započelo kada ga je Nebukadnezar opkolio, nakon uništenja Jeruzalema (Ezekiel 26:1). Sedamdeset godina kasnije Tir je isporučio drvo povratnicima u Jeruzalem za izgradnju Jehovina hrama, u ispunjenju Izaijina proročanstva (Izaija 23:17-18; Ezra 3:7). Oba ova egipatska proročanstva zahtijevaju punih sedamdeset godina pustoši i ironično je da su povezana s Nebukadnezarovom 37. godinom s VAT-a 4956!

Ukratko, godina 539. prije Krista daleko je pouzdaniji ključni datum, za razliku od 587/6. pne, jer ima potvrdu iz različitih povijesnih izvora, a 587/6. pne nema.

Dakle, kao odgovor na pitanje iz naslova, 587/6. pne ni približno nije jednako pouzdana kao 539. prije Krista. Osim toga, teorija o 587/6. pne ne podržava biblijsko proročanstvo o sedamdesetogodišnjem progonstvu i pustoši koje je isteklo 537. pne. Jedino razdoblje koje je u skladu sa Svetim pismom u vezi s duljinom sedamdesetogodišnjeg progonstva i pustošenja jest razdoblje koje započinje u Tišriju 607. pne i završava istog mjeseca sedamdeset godina kasnije, dvije godine nakon ključnog datuma 539. godine prije Krista, tj. 537. pne, a što je i u skladu s proročanstvima za Egipat i Tir.

Što se tiče 587/6. prije Krista, može se primijetiti da:

Ne može biti ključni datum jer je neprecizan: 587 ili 586?

Jedan od njegova dva potpornja, VAT 4956, ima sumnjivu vrijednost, a Ptolomejeva babilonska kronologija dvadeset je godina skraćena.

To ni približno nije potvrđeno kao ključni datum 539. pne.

Tako da je razumljivo zašto Jehovini svjedoci prihvaćaju pouzdanost 539. pne kao ključnog datuma, a ne 587/6. pne.