utorak, 21. ožujka 2017.

Jeremijinih 70 godina - što je istina? Biblija ili tradicionalna kronologija?

Obično postoje dva pristupa kojima se nastoji riješiti nesklad između Biblije i tradicionalne kronologije.

Mnogi povjesničari i izučavatelji koji na Bibliju gledaju kao na dokument koji je sličan drugim drevnim dokumentima, ne shvaćaju Bibliju ozbiljno, nego jednostavno odbacuju njene informacije.

Mnoge osobe koje vjeruju da je Biblija Božja Riječ, nastoje tumačiti Bibliju u svjetlu tradicionalne kronologije, prema svom vlastitom gledištu.

Ali, što Biblija zbilja govori o ovoj temi?
Biblija govori o 70 doslovnih godina pustoši


Promatrati nejasne odlomke u svjetlu nedvosmislenih

U Bibliji postoji šest mjesta na kojima se spominje period od 70 godina povezan sa Babilonom. To su: Jeremija 25:11, 12; 29:10, Danijel 9:2; 2.Ljetopisa 36:21, i Zaharija 1:12; 7:5.  Dvoje od njih ( Danijel 9:2 i 2.Ljetopisa 36:21) su nedvosmisleni i  jasni, dok ostala četiri primjera treba promatrati u svijetlu ta prva dva. Načelo da se nejasne odlomke razumije u svjetlu jasnih, je općeprihvaćeno. I zato je, blago rečeno, čudno da se u većini članaka koji se bave babilonskim izgnanstvom, slijedi posve suprotna metoda.

Daljni važan razlog zbog kojeg se treba započeti od Danijela i pisca 2.Ljetopisa, je to što su obojica živjeli poslije izgnanstva i tako su imali točnu informaciju koliko je taj period trajao. Tako da njihove riječi imaju posebnu težinu, jer, iz prve ruke su poznavali i proročanstvo i njegovo ispunjenje.

Govori li Biblija o doslovnom periodu od 70 godina?

Najprije prorok Jeremija spominje razdoblje od 70 godina ( 25:11, 12; 29:10). Neki tvrde da tih 70 godina nije doslovan, već figurativan, okrugli broj. Iako je to jedno od mogućih tumačenja Jeremijinih riječi, treba imati na umu da neko tumačenje se može dokazati kao neodrživo i krivo, ako je netko tko je osobno svjedočio njegovom ispunjenju, dao svoje svjedočanstvo. Upravo je to slučaj sa Jeremijinih 70 godina. Danijel (9:1-3) čita Jeremijine riječi i ukazuje da se radi o 70 doslovnih godina. Njegove riječi.. "razumio sam BROJ GODINA", kao i njegova molitva nakon toga,jasno pokazuju da je živio u vrijeme isteka tih 70 godina,što je jasan i nedvosmislen dokaz da se radilo o 70 doslovnih godina. Ako u njegovom umu se nije radilo o doslovnom periodu, kako je onda mogao moliti za Božju milost u molitvi u kojoj govori da bi Bog uskoro trebao okončati pustoš Jeruzalema?


Period 70 godina pustoši

Hebrejski tekst Danijela 9:2 i 2.Ljetopisa 36:20,21, nedvojbeno pokazuje da je Jeruzalem trebao ostati pust punih 70 godina. To isključuje bilo kakvu mogućnost da je 70 godina počelo prvim i drugim Nebukadnezarevim napadom na Jeruzalem, jer Jeruzalem nije bio opustošen prije trećeg napada na grad.
Da je stanje pustoši Jeruzalema bila početna točka 70 godina, svjedoči i prorok Zaharija (7:5). Post petog mjeseca se držao zbog uništenja hrama, a post sedmog mjeseca držao se zbog ubojstva Gedalije.Oba posta držana su tijekom tih 70 godina, a to razdoblje, dakle, nije moglo započeti prije 7.mjeseca Nebukadnezareve 18. vladalačke godine, kada su i Jeruzalem i Juda postali pustoš.

Ali, kada je 70 godišnji period završio? Neki tvrde na temelju 2.Ljet. 36:20 da je taj period završio kad je Kir osvojio Babilon, 539.pne.
za razliku od 587/586.pne,
539.pne je potvrđena iz mnogo neovisnih izvora

(kliknite na sliku da se uveća)




Međutim, iz daljnjih odlomaka (21-23) vidljivo je da je zemlja Judina bila pusta punih 70 godina. 





Pažljiva analiza hebrejskog teksta pokazuje da je izuzetno teško izbjeći takav zaključak.

Nadalje, iz 2.Ljet.36:22, 23, saznajemo da je Kir svoje prve godine,(538.pne),izdao proglas kojim je pozvao sve Židove da se vrate u Jeruzalem i grade Dom Božji. Kir je osvojio Babilon 14. dana, 7.mjeseca, tj u noći s 5. na 6. listopada 539.pne. Kirova nastupna godina trajala je sve do 12.mjeseca te godine, a njegova je 1.vladalačka godina počela u ožujku/travnju 538.pne. U vezi sa godinom u kojoj su se Židovi vratili u Jeruzalem, saznajemo da su u 7.mjesecu te godine "sinovi Izraelovi već bili u svojim gradovima" (Ezra 3:1) 
Očito je trebalo proći neko vrijeme nakon što je Kir izdao svoj dekret, da bi Židovi mogli prodati svoju imovinu i pripremiti svoje obitelj za put, a nakon toga su morali putovati oko pet mjeseci do Jude. Moralo je proći i neko vrijeme dok se nisu naselili u svojim gradovima.Tako da, najraniji datum za koji se može reći da je označio kraj 70 godina pustoši, bila je 537.pne.

Zanimljivo je da pisac 2.Ljetopisa (vjerojatno Ezra) i Ezre (1:1-4) povezuje Kirov proglas sa Jeremijinim riječima o 70 godina. Treba napomenuti i da je Danijel razumio Jeremijino proročanstvo o 70 godina NAKON pada Babilona (1.godina Darija Medijca). Osim toga, u to vrijeme kada je Danijel shvatio značenje Jeremijinih riječi, Božji gnjev je još uvijek bio nad Jeruzalemom, i svetište je još uvijek bilo pusto. (Dan.9:15-17), . Dakle, 70 godina nikako nije moglo završiti 539.pne!

Neki ukazuju na Jer.25:12, tvrdeći da je nakon isteka 70 godina Babilon odmah kažnjen, i da je zato taj period istekao 539.pne, padom Babilona. Međutim, iako se može reći da je kralj babilonski pozvan na odgovornost 539.pne, drugi dio kazne je da će Babilon postati "pustoš vječna". A prošlo je još više od 600 godina prije nego se taj dio kazne ispunio na Babilonu. Tako da se na temelju ovog biblijskog odlomka ne može zaključiti da je Babilon kažnjen ODMAH nakon isteka 70 godina. Jer Biblija ni ne tvrdi da je pustoš Babilona trebala uslijediti odmah nakon njegovog pada.

Biblija ili tradicionalna povijest

Činjenice koje su jasno vidljive iz Biblije:


  1. Danijel 9:2-19 pokazuje da je Jeremija prorokovao o doslovnom periodu od 70 godina.
  2. Danijel 9:2 i 2.Ljetopisa 36:21 nedvojbeno kažu da je Jeruzalem bio pust punih 70 doslovnih godina.
  3. Zaharija 7:5 ukazuje na to da je 70 godina počelo teći nakon uništenja Jeruzalema, jer govori o postu u 7.mjesecu (u spomen na ubojstvo Gedalije), koji se držao tijekom tih 70 godina.
  4. Kir je svoj proglas izdao svoje 1.godine (ožujak/travanj 538.pne - ožujak/travanj 537.pne), tako da najraniji datum za koji se može reći da zemlja više nije bila pusta, bila je jesen 537.pne. (Ezra 1:1,2; 3:1).


Rašireno mišljenje da se treće osvajanje Jeruzalema i njegovo uništenje dogodilo 587/586.pne, ostavlja samo 49 ili 50 godina za izgnanstvo. A kao što smo već ustanovili, Biblija nedvojbeno spominje period od doslovnih 70 godina. Tako da se to mišljenje izravno kosi sa biblijskim informacijama.

Trebamo poštovati pravo svih ljudi da donose svoje odluke, a to se mora primjenjivati i na izboru kronološkog sustava. Ali, moramo inzistirati na tome da svatko mora izabrati u što će vjerovati. Jer Biblija i tradicionalna novobabilonska kronologija u većini slučajeva, međusobno se isključuju.

Zato, ili ćemo vjerovati u ono što kaže Biblija, ili ćemo vjerovati u pretpostavke tradicionalne kronologije. Ne možemo istovremeno sjediti na obje stolice.


DODATAK:         Što pokazuju klinopisni dokumenti?


Većina povjesničara smatra da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e., što bi značilo da su Židovi u zarobljeništvu u Babilonu bili svega 50 godina. Svoju tvrdnju temelje na drevnim klinopisnim dokumentima na kojima su zapisane pojedinosti o Nebukadnezaru II. i njegovim nasljednicima.1 Mnogi od tih dokumenata napisani su u razdoblju razorenja Jeruzalema ili neko vrijeme nakon toga. 
No koliko su pouzdani izračuni do kojih se došlo na temelju tih pisanih dokumenata? 
Što klinopisni zapisi zapravo pokazuju?

Da bismo dobili odgovore na ta pitanja, razmotrit ćemo na što ukazuju klinopisni dokumenti na koje se oslanjaju mnogi stručnjaci. Spomenut ćemo (1) Babilonske kronike, (2) potvrde poslovnih transakcija i (3) pločice s astronomskim podacima.

● Babilonske kronike

Babilonske kronike zbirka su glinenih pločica koje sadrže značajne događaje iz babilonske povijesti.2

Što kažu stručnjaci? Ronald Sack, jedan od vodećih stručnjaka u istraživanju klinopisnih dokumenata, rekao je da Babilonske kronike ne pružaju potpun povijesni izvještaj o važnim događajima.* Napisao je da povjesničari moraju temeljito proučiti i druge izvore ako žele “rasvijetliti događaje iz tog dijela prošlosti”.


(kliknite na sliku da se uveća)
Što pokazuju Babilonske kronike? 
One ne mogu pružiti potpunu sliku povijesnih događaja iz razdoblja koje je na njima opisano zato što su znatno oštećene, a neki dijelovi nedostaju.  Imajući to na umu, logično je pitati se mogu li se zaključci izvedeni na temelju tih pločica smatrati točnima i pouzdanima.

● Potvrde poslovnih transakcija

Većina potvrda poslovnih transakcija koje potječu iz novobabilonskog razdoblja jesu potvrde o primitku robe, novca ili robova, razni računi, priznanice i slično. Na njima su obično bili upisani dan i mjesec te godina vladanja kralja koji je tada bio na vlasti. Primjerice na jednoj pločici stoji da je određena transakcija bila provedena “27. dana mjeseca nisana, 11. godine Nebukadrezara [poznatijeg pod imenom Nebukadnezar II], kralja babilonskog”.4

Da bi se moglo utvrditi kad se odigrao događaj koji se spominje na nekoj pločici, važno je znati kako su Babilonci računali godine vladanja svojih kraljeva. Kad bi neki kralj umro ili bio svrgnut s vlasti, na prijestolje bi došao novi kralj. Smjena kraljeva obično se odvijala u istoj kalendarskoj godini po babilonskom računanju vremena, a mjeseci koji su preostali do kraja te godine smatrali su se godinom ustoličenja novog kralja.*5 Logičan je zaključak da na potvrdama koje su bile načinjene tijekom godine ustoličenja novog kralja trebaju stajati mjeseci koji su slijedili nakon posljednjeg mjeseca vladanja prethodnog kralja.

Što kažu stručnjaci? Profesor Sack detaljno je proučio brojne potvrde poslovnih transakcija koje potječu iz razdoblja Novobabilonskog Carstva. Godine 1972. napisao je da je pomnim ispitivanjem dotad još neobjavljenih pločica što se čuvaju u Britanskom muzeju otkrio neke pojedinosti koje su potpuno uzdrmale prijašnje zaključke o tome kada je Avil-Marduk (poznat i kao Evil-Merodak) naslijedio prijestolje svog oca Nebukadnezara II.6 Prema ranije otkrivenim klinopisnim zapisima, u šestom mjesecu posljednje, odnosno 43, godine svog vladanja Nebukadnezar II. još je bio na vlasti. No pločice koje je proučavao profesor Sack potječu iz četvrtog i petog mjeseca godine ustoličenja Avil-Marduka, to jest godine za koju stručnjaci smatraju da se odnosi na posljednju godinu vladanja Nebukadnezara II.7 Iz toga se vidi da i među arheološkim nalazima postoje proturječni podaci.

Što pokazuju potvrde poslovnih transakcija? To nije jedino nesuglasje kad je riječ o razdobljima u kojima jedan kralj nasljeđuje drugoga. Naprimjer jedan zapis pokazuje da je Nebukadnezar II. još uvijek vladao u desetom mjesecu svoje posljednje godine vladanja — šest mjeseci nakon što je, kako se smatra, njegov nasljednik došao na prijestolje.8 Slično proturječje postoji i u podacima iz razdoblja smjene vlasti između Avil-Marduka i njegovog nasljednika Neriglisara.9

Što nam to govori? Kao što smo ranije rekli, Babilonske kronike ne pružaju potpuni uvid u povijesna događanja zato što velik dio podataka nedostaje. Ta činjenica pokazuje kako postoji mogućnost da nemamo cjelovit slijed novobabilonskih kraljeva.10 Stoga je sasvim logično pitati se je li moguće da su Novobabilonskim Carstvom vladali i drugi kraljevi. Ako je ta pretpostavka valjana, novobabilonsko razdoblje trajalo je duže nego što se to danas smatra. Dakle ni Babilonske kronike niti potvrde poslovnih transakcija nisu dovoljno čvrst temelj za tvrdnju da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e.*

● Pločice s astronomskim podacima

Te pločice sadrže podatke o položaju Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda te neke povijesne podatke, kao što su godina vladanja nekog kralja. Primjerice na astronomskom dnevniku prikazanom na donjoj slici opisana je pomrčina Mjeseca koja se zbila prvog mjeseca prve godine vladanja kralja Mukin-zerija.11

Što kažu stručnjaci? Prema njihovim saznanjima, Babilonci su razvili vrlo napredne metode predviđanja pomoću kojih su s velikom točnošću mogli utvrditi kada će nastupiti pomrčina.12

Jesu li mogli izračunati i kada su se u prošlosti događale pomrčine? Profesor John Steele kazao je: “Moguće je da su do podataka o prošlim pomrčinama došli tako što su unatrag računali kada su nastupile” (kurziv dodan). Profesor David Brown smatra da su drevni narodi s područja Mezopotamije predviđali vrijeme nastupanja pomrčina kratko prije nego što bi do njih došlo te da su svoje procjene potom upisivali na pločice. No ipak priznaje kako postoji vjerojatnost da su do nekih izračuna došli “pisari iz 4. i kasnijih stoljeća pr. n. e. tako što su unatrag izračunavali vrijeme nastupanja tih prošlih pomrčina”. Mogu li se ti izračuni smatrati neospornom činjenicom ako nisu potvrđeni drugim nalazima?

Čak i ako je određena pomrčina nastupila onog datuma koji je zapisan na drevnim astronomskim dnevnicima, znači li to da su i povijesni podaci što ih je pisar povezao s tim datumom uistinu točni? Ne nužno. Povjesničar Robartus van der Spek objašnjava: “Podatke na pločicama zapisali su ljudi koji su se bavili astrologijom, a ne poviješću.” On kaže da dijelovi astronomskih dnevnika koji sadrže i neke povijesne podatke nisu pisani s velikom pažnjom i zato naglašava da ih treba razmatrati s dozom opreza.15

Što pokazuju pločice s astronomskim podacima? Razmotrimo neke pojedinosti s pločice koja nosi naziv VAT 4956. U prvom redu te pločice stoji datum: “37. godina vladanja Nebukadnezara, kralja babilonskog.”16 Nakon toga slijedi detaljan opis položaja Mjeseca i nekih planeta u odnosu na različite zvijezde i zviježđa. Na njoj se nalazi i opis jedne Mjesečeve pomrčine. Stručnjaci kažu da su se sva nebeska tijela spomenuta na toj pločici u opisanim položajima nalazila 568/567. pr. n. e. Prema toj pretpostavci, 18. godina vladanja Nebukadnezara II, odnosno godina u kojoj je razorio Jeruzalem, bila bi 587. pr. n. e. No da li podaci zapisani na toj pločici upućuju isključivo na 568/567. pr. n. e.?

Na pločici se spominje pomrčina Mjeseca koja je nastupila 15. dana trećeg babilonskog mjeseca, sivana. Stručnjaci su potvrdili da se tog mjeseca 568. pr. n. e. dogodila pomrčina, i to na dan koji odgovara 4. srpnja po julijanskom kalendaru. Međutim pomrčina Mjeseca zbila se i 20 godina ranije, točnije 15. srpnja 588. pr. n. e.17

Ako je 588. pr. n. e. bila 37. godina kraljevanja Nebukadnezara II, to bi značilo da je 18. godina njegovog vladanja bila 607. pr. n. e., upravo ona godina kada je, u skladu s biblijskom kronologijom, bio razoren Jeruzalem. (Vidi vremensku crtu na ovoj stranici.) Da li još koji podatak s pločice VAT 4956 ide u prilog tvrdnji da je Jeruzalem razoren 607. pr. n. e.?

Osim spomenute pomrčine na pločici je opisano i 13 opažanja položaja Mjeseca te 15 opažanja položaja različitih planeta u odnosu na neke zvijezde i zviježđa.18 Na njoj se nalaze i zapisi o osam vremenskih intervala između izlazaka i zalazaka Sunca i Mjeseca.

Budući da se položaj Mjeseca u datom trenutku može odrediti s velikom točnošću, stručnjaci su pažljivo analizirali opise tih 13 opažanja Mjesečevih pozicija. Podatke s pločice analizirali su pomoću kompjuterskog programa koji omogućuje prikaz položaja nebeskih tijela na određeni datum u prošlosti.19 Do kojih se saznanja došlo tom analizom? Opisani položaji Mjeseca ne odgovaraju u potpunosti godini 568/567. pr. n. e., ali svih 13 opisanih opažanja položaja Mjeseca točno se poklapa s položajima tog nebeskog tijela godine 588/587. pr. n. e.


(kliknite na sliku da se uveća)
Na pločici VAT 4956  zaokružen je vrlo važan podatak koji pokazuje da spomenuta Mjesečeva pomrčina bolje odgovara 588. pr. n. e. nego 568. pr. n. e. U trećem redu teksta na toj pločici piše da se Mjesec nalazio u određenom položaju “u noći 9. [nisana]”. Stručnjaci koji su tu pomrčinu smjestili u 568. pr. n. e. (odnosno u -567. po astronomskom kalendaru) priznali su da se te godine Mjesec u opisanom položaju nalazio 8, a ne 9. nisana. 




Nastojeći potkrijepiti tvrdnju da pločica potječe iz 568. pr. n. e., ustvrdili su da je pisar greškom upisao broj devet umjesto osam. No položaj Mjeseca koji se spominje u trećem redu te pločice posve odgovara položaju Mjeseca 9. nisana 588. pr. n. e.

Očigledno je da dobar dio astronomskih podataka s pločice VAT 4956 govori u prilog tome da je 37. godina vladanja Nebukadnezara II. bila 588. pr. n. e. Iz toga proizlazi da je Jeruzalem razoren 607. pr. n. e., baš kao što to Biblija i pokazuje.

Zašto vjerovati Bibliji?

Većina povjesničara smatra da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e. Međutim biblijski pisci Jeremija i Danijel jasno kažu da su Židovi bili u babilonskom sužanjstvu 70, a ne 50 godina (Jeremija 25:1, 2, 11; 29:10; Danijel 9:2). Ono što su oni zapisali nedvosmisleno upućuje na zaključak da je Jeruzalem bio razoren 607. pr. n. e. Osim toga taj zaključak ima potvrdu i u nekim izvanbiblijskim izvorima.


Razni stručnjaci uvijek iznova dovode u pitanje vjerodostojnost Biblije.

 Ipak, arheološki nalazi svaki put pokažu da je ono što u njoj piše istinito. Stoga itekako imamo razloga vjerovati Bibliji. Ona iznosi točne znanstvene i povijesne podatke, a brojna proročanstva koja su u njoj zapisana ispunila su se do najsitnijih detalja. To je jasan pokazatelj da je Biblija nadahnuta Riječ Božja (2. Timoteju 3:16). 
Zašto ne biste sami istražili što ona kaže? (w11/1.11)


* dodatno gradivo - dostupno u pdf-u :
Why do Jehovah's Witnesses accept 607 B.C.E. as the date for Jerusalem's destruction by the Babylonians, instead of 587/6 B.C.E.?





Nema komentara :

Objavi komentar

svaki komentar koji sadrži vulgarnosti, uvrede po bilo kojoj osnovi, bit će brisan, a autor komentara blokiran.

Komentari koji se udaljuju od teme posta, bit će obrisani.