Koronavirus nije kraj svijeta

Ovo je prijevod članka koji su objavile novine Gibraltar Chronicle. To su novine koje se objavljuju u Gibraltaru od 1801. godine. To su jedne od najstarijih svjetskih novina na engleskom jeziku, koje se kontinuirano tiskalo. Autor članka je vanjski suradnik novina, Manolo Gatt, Jehovin svjedok. Članak je zanimljiv jer iznosi uravnoteženo gledište o aktualnoj pandemiji koronavirusa.
20. travnja 2020. godine

Manolo Gatt (Gibraltar Chronicle)

Autor: Manolo Gatt

Jehovini svjedoci širom svijeta brzo su reagirali kako bi zaustavili širenje koronavirusa. Od početnih faza ove, sada pandemije, poduzete su rigorozne mjere, uključujući obustavu svih javnih vjerskih aktivnosti, uključujući velike skupove, kao i lokalne sastanke koji se obično održavaju u  dvoranama.

Lokalno, usko surađujući sa Kriznim stožerima civilne zaštite, implementirali smo sve preporučene mjere kada je to potrebno, uključujući obustavu naše glavne aktivnosti od kuće do kuće i javnog svjedočenja pomoću naših prepoznatljivih stalaka.

Međutim, koristili smo se drugim našim sredstvima, poput videokonferencija kako bismo se nastavili "sastajati", ohrabrujući jedni druge, dok nastavljamo, u mjeri u kojoj je to moguće, primati prijeko potrebnu duhovnu pouku i utjehu.

Naravno da nastavljamo odlučno, u potpunosti surađivati sa zdravstvenim vlastima, na čemu se zahvaljujemo na njihovom neprocjenjivom radu, dok prolazimo kroz ovo izazovno razdoblje.

Imajte na umu da je naša web stranica JW.ORG otvorena za sve, i na njoj možete pronaći ohrabrujuće i izgrađujuće informacije za sve dobne skupine, uključujući filmove koji se temelje na Bibliji i koji su vrlo praktični za naše dane.

U međuvremenu, naši mlađi članovi pomažu kao volonteri i nude svoju pomoć svojim susjedima i starijima koji trebaju u supermarkete, ljekarne i odvoze ih u bolnicu k liječniku kada imaju zakazan termin.

Također jako vodimo računa o potrebama gluhih i slijepih pružajući im programe prenijete videokonferencijama u njihove domove na znakovnom jeziku od strane tima prevoditelja, kao i Brailleove publikacije za one kojima trebaju.

Konačno, iako neki ljudi mogu reći da Jehovini svjedoci govore da je koronavirus znak kraja svijeta, činjenica je da nikada nismo dali takvu izjavu.

O čemu je onda riječ? Prema prijevodu Novi svijet, Isus je, odgovarajući na pitanje koje su postavili njegovi radoznali učenici, rekao: "Tada su ga upitali: “Učitelju, kada će to biti i što će biti znak da je došlo vrijeme da se to dogodi?” " Isus je odgovorio, a mi citiramo samo dio: „I bit će jakih potresa i po raznim mjestima bit će pošasti (epidemije) i gladi “ (Luka 21: 7, 11).

Dakle, bilo bi pogrešno reći da je koronavirus znak kraja svijeta. Istina je da su epidemije i bolesti mučile i nastavljaju mučiti ljudski rod. Kao što svi znamo da je čovječanstvo u posljednje vrijeme pogađaju mnoge pošasti, poput "španjolske gripe" (1918-1919), koja je ubila više od 40 milijuna ljudi, "obična gripa", koja svake godine uzrokuje smrt između 250 000 i 500 000 ljudi. Ili AIDS koja je zarazila više od 76 milijuna ljudi i prouzročila smrt 35 milijuna povezanih sa ovom bolešću. Samo u 2016. godini 1,8 milijuna je umrlo zbog AIDS-a.

Stoga se sigurno može reći da živimo u vremenu koje je Isus predvidio kad je odgovorio na pitanje svojih učenika.

Međutim, svatko tko želi iskoristiti tako strašnu situaciju kao što je ova današnja, toliko tužnu i tragičnu zbog brojnih smrti i ekonomske nestabilnosti, da uplaši ili zastraši ljude koji su nam susjedi, štetno djeluje, i krivo prikazuje stvarnu poruku nade koju Biblija ističe i Isus nas je naučio moliti, govoreći: "Neka dođe kraljevstvo tvoje!+".

Ta nada je obećanje boljeg svijeta kojem će svatko moći težiti tamo gdje sam Bog „obrisat će svaku suzu+ s očiju njihovih i smrti više neće biti,+ ni tuge ni jauka ni boli više neće biti.+ Sve što je prije bilo nestalo je.” "  Sve će to proći. Kraljevstvo Božje će to postići. (Matej 6: 10; Otkrivenje 21: 4; Novi svijet prijevod).

Zato je Isus želio da svi znaju za to, pa je rekao svojim učenicima da će "ova dobra vijest+ o kraljevstvu+ propovijedat će se po svemu svijetu* za svjedočanstvo svim narodima,+ i tada će doći kraj.+" (Matej 24 : 14).

To je prava suština pravog kršćanstva.

Manolo Gatt nadglednik je odnosa s javnošću u gibraltarskim kongresima Jehovinih svjedoka

Je li 587/86. pne jednako pouzdano utvrđen datum kao i 539.pne?

Datum koji se  upotrebljava  kao ključni datum za utvrđivanje kronologije je godina 539. pne, koju podržavaju različiti povijesni izvori (uključujući Diodora, Seksta Julija Afrikanca, Euzebija, Ptolomeja i babilonske klinopisne pločice), kao godinu osvajanja Babilona od strane Kira ( poznatog kao Kir II, unuk Kira I).

Kameni reljef koji prikazuje trijumfalni ulazak Kira II, 

u Babilon (Photograph by @simonnorfolkstudio)

A kako je sa 587/6.pne? Ima li i taj datum tako snažnu potvrdu svoje pouzdanosti, kao i 539.pne? Usporedimo li popise izvora za oba datuma, saznat ćemo koji je pouzdan, a koji nije.

Sekularna podrška za 539 prije Krista

1. Strm Kambys 400 (transkripcijski broj pločice, Strassmaier Cambyses II broj 400) / BM 33066
   Sedma godina Kambija II. Započela je u proljeće 523. godine prije Krista
2. Nabonidova kronika
   Babilon je pao na Tishri 16, godina je izuzeta, ali možda je stajao broj "17" - prema Ptolomejevom kanonu, Berosu i brojnim glinenim pločicama.
3. Klaudije Ptolomej (i Beros)
   "Kanon kraljeva." Nabonid je kraljevao sedamnaest godina, a Kir devet, vjerojatno po Berosu.
4. Diodor Siculus (i kršćanski povjesničari Sekst Julije Afrikanac i Euzebije Pamfilijski) (prvo stoljeće prije Krista, treće i četvrto stoljeće prije Krista)
   Izvjestili su da je Kirova prva godina kao perzijskog kralja odgovarala 1. godini 55. Olimpijade (560/559 prije Krista), dok Kirovu zadnju godinu smještaju na 2.godinu 62. Olimpijade (531/530 prije Krista). Devet godina vladanja nad Babilona (prema klinopisnim pločicama ) od 530. godine prije Krista dovodi nas do 539.pne
5. Kirove klinopisne pločice
   Dodjeljuju Kiru devetogodišnju vladavinu - osam vladalačkih godina i jednu nastupnu godinu nad Babilonom, a može se primijeniti na razdoblje od  539 -530.pne.

Dakle, iz gore navedenog vidljiva je višestruka potvrda za 539.pne, A, sad pogledajmo za usporedbu, kako se došlo do 587/6 prije Krista. Ova se godina izračunala koristeći Ptolomejev kanon koji je, čini se, suglasan sa astronomskim dnevnikom, zvanim VAT 4956.

Sekularna podrška za 587/6 prije Krista

1. VAT 4956 (muzejski broj pločice, Vorderasiatische 4956)
   glinena pločica koja dodjeljuje Nebukadnezarovu 37. godinu u 568/7 pne, po mjesečevim i planetarnim podacima.
2. Klaudije Ptolomej
   "Kanon kraljeva." 66 godina od Nebukadnezara II do Nabonida.

Ptolomejev kanon spominje pet kraljeva iz novo-babilonske dinastije koji su vladali prije Kirovog osvajanja : (1) Nabopolasar (dodijeljena 21-godišnja vladavina), (2) Nebukadnezar II (dodijeljeno 43 godine), (3) Evil merodah ( dodijeljeno 2 godine), (4) Neriglisar (dodijeljeno 4 godine) i (5) Nabonid (dodijeljeno 17 godina); zbroj posljednje četiri brojke od 43, 2, 4 i 17 godina je 66 godina.

Brojanje tih 66 godina unazad od 539. godine prije Krista ukazuje da Nebukadnezarova vladavina počinje 605. godine prije Krista, a naizgled se čini se da VAT 4956 potkrepljuje taj datum, smještajući Nebukadnezarovu 37. vladalačku godinu  u 568.pne, budući da biblijski stihovi  2.Kraljevima 25:8, i Jeremija 32:1, 52:29, pokazuju da se pustošenje Jeruzalema dogodilo u osamnaestoj vladalačkoj godini Nebukadnezara (tj, u devetnaestoj, ako je uključena i njegova nastupna godina), to ukazuje na 587. godinu prije Krista. Tako izgleda argumentacija zagovornika 587/6pne.

Međutim, lunarni podaci sa VAT-a 4956 daleko bolje se podudaraju s 588.pne nego sa 568.pne (svih 13 položaja mjeseca ukazuje na 588.pne!).Uz to, planetarni podaci najvjerojatnije su izračunati naknadno, a nisu direktna opažanja za 568.pne. Dakle, najpouzdanije informacije sa VAT-a 4956, lunarni podaci, zapravo, upućuju ​​na 588.pne kao  na 37. godinu Nebukadnezara II! Te godine napao je Egipat, prema fragmentarnoj klinopisnoj pločici BM 33041. Te godine počelo se ispunjavati biblijsko proročanstvo koje podupire sedamdesetogodišnju pustoš Jeruzalema, četrdesetgodišnja pustoš Egipta. (Ezekiel 29: 12-14) 

Uklanjanje dvadeset godina od proročanski izrečenih sedamdeset godina poništava ovo biblijsko proročanstvo, jer se time skraćuje i prorečena četrdesetogodišnja pustoš Egipta, jer je završila i prije sklapanja saveza s Nabonidom, protiv Perzije. Što se tiče Egipta, Ezekiel 29: 18-20 kaže da je to bila naknada Nebukadnezaru za njegovu uspješnu kampanju protiv grada Tira. Prema Izaiji 23: 15-16, Tir je trebao biti „zaboravljen“ u komercijalnom smislu sedamdeset godina, a to je započelo kada ga je Nebukadnezar opkolio, nakon uništenja Jeruzalema. (Ezekiel 26: 1) Sedamdeset godina kasnije, Tir je isporučio drvo povratnicima u Jeruzalem za izgradnju Jehovinog hrama, u ispunjenju Izaijinog proročanstva. (Izaija 23: 17-18; Ezra 3: 7) Oba ova egipatska proročanstva zahtijevaju punih sedamdeset godina pustoši, i ironično je da su povezana s Nebukadnezarovom 37. godinom sa VAT-a 4956! 

Ukratko, godina 539. godine prije Krista je daleko pouzdaniji ključni datum, za razliku od 587/6.pne jer ima potvrdu iz različitih povijesnih izvora, a što 587/6 pne, nema.

Dakle, kao odgovor na pitanje iz naslova,  587/6 pne, ni približno nije jednako pouzdana kao 539 prije Krista. Osim toga teorija o  587/6 pne, ne podržava biblijsko proročansvo o sedamdesetogodišnjem progonstvu i pustoši koje je isteklo 537. pne. Jedina razdoblje koje je u skladu sa Svetim pismom,  u vezi sa duljinom sedamdesetogodišnjeg progonstva i pustošenja razdoblje  je koje započinje u Tishriju 607. pne i završava istog mjeseca, sedamdeset godina kasnije, dvije godine nakon ključnog datuma 539. godine prije Krista,  tj, 537. pne, a što je i u skladu sa proročanstvima za Egipat i Tir.

Što se tiče 587/6 prije Krista, može se primijetiti da:

1. Ne može biti ključni datum jer je neprecizan: 587 ili 586?
2. Jedan od njegova dva potpornja, VAT 4956, ima sumnjivu vrijednost, a Ptolomejeva babilonska kronologija dvadeset je godina skraćena.
3. To ni približno nije potvrđeno kao ključni datum 539. pne

Tako da je razumljivo zašto Jehovini svjedoci prihvaćaju pouzdanost 539.pne kao ključnog datuma, a ne 587/6.pne. 


Za više, pročitajte:

• Kada su Babilonci razorili Jeruzalem? — Prvi dio 
• Kada su Babilonci razorili Jeruzalem? — Drugi dio 
  
• Why do Jehovah's Witnesses accept 607 B.C.E. as the date for Jerusalem's destruction by the Babylonians, instead of 587/6 B.C.E.? 
•  An Analysis of VAT 4956 (Assyrian, Babylonian, and Egyptian Chronology, pages 342-416, by Rolf J.Furuli)

"Hosana, sinu Davidovu!"- uzvik kojim je mnoštvo slavilo Boga? (Matej, 21:9,KS)

        Dana 9. nisana , kratko prije svoje smrti, kako bi ispunio još jedno mesijansko proročanstvo, Isus je ujahao na magarcu u Jeruzalem. Okupljeni narod tom prilikom uzvikivanjem je citirao to mesijansko proročanstvo, zapisano u Psalmu 118:25, 26. A to citiranje zapisano je u Mateju 21:9.

 Je li okupljeno mnoštvo tim uzvikom slavilo i priznalo Isusa kao Boga, kao što to tvrde zagovornici vjerovanja u Trojednog Boga? Je li Novi Svijet prijevod, pristrano preveo taj uzvik mnoštva, kako bi "prikrio dokaz" da je Isus Bog?

U odgovoru na ova pitanja, koristit ćemo i prijevod Kršćanska Sadašnjost, i prijevod Novi svijet. Pogledajmo što piše u Mateju 21:9 :

"Mnoštvo pak pred njim i za njim klicaše: »Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana u visinama!« (KS)KS)

"   A narod koji je išao pred njim i koji je išao za njim uzvikivao je: “Spasi, molimo te, Sina Davidova! Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Jehovino! Spasi ga, molimo tebe koji si na visinama!” (NS)

Je li ovaj redak zbilja pokazuje da je narod tim uzvikivanjem  i priznavao Isusa za Boga? Već smo spomenuli da je mnoštvo time ustvari citiralo njima dobro poznato mesijansko proročanstvo, zapisano u Psalmu 118:25, 26:

^"O Jahve, spasenje nam daj! Jahve, sreću nam daj! Blagoslovljen koji dolazi u imenu Jahvinu!
Blagoslivljamo vas iz doma Jahvina!" (KS)

 O, Jehova, spasi nas, molimo te! O, Jehova, podari nam uspjeh, molimo te! Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Jehovino!Blagoslivljamo vas iz doma Jehovina! (NS)

Znači li, dakle, uzvik "Hosana Sinu Davidovu!" da je mnoštvo priznavalo Isusa kao Boga?

1) Kao prvo, David nije Bogu otac. Izraz "sin Davidov" nužno ukazuje na ljudsko biće, na Davidovog ljudskog potomka. I zato, kad bi riječ hosana doista imala značenje "slava, ili "slaviti", onda je to okupljeno mnoštvo uzvikivalo: "Slava ljudskom potomku Davida." (A riječ hosana, ustvari, ima sasvim drugo značenje, što ćemo kasnije vidjeti)

2)Nije riječ o Bogu, nego o onome koji dolazi u ime Boga (onaj koji djeluje u ime Boga) - (Ivan 5:43)

Uočite što kontekst kaže:

»Hosana Sinu Davidovu!
Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje!

Hosana u visinama!«

(Kad uđe u Jeruzalem, uskomešao se sav grad i govorio: »Tko je ovaj?« 11A mnoštvo odgovaraše: »To je Prorok, Isus iz Nazareta galilejskoga.«)

Umjesto da bude identificiran kao njihov Bog, on je identificiran kao netko tko dolazi u ime svog Boga. Prorok..

3) Hosana kralju iz Davidove linije

Izraz "Davidov sin" imao je posebno značenje za Izraelce iz prvog stoljeća koji su čekali svog Mesiju / Krista. David je bio Božji Krist, tj, pomazanik,  kralj Židova, i on je sjedio na prijestolju Božjem nad kraljevstvom Božjim (1. Ljetopisa 29: 20,23). Bog je obećao Davidu da će njegovo sjeme sjediti na tom prijestolju (2 Samuel 7: 11-14). Po toj osnovi, Židovi su čekali da dođe Krist koji bi bio poput Božjeg pomazanika, Kralja Davida. Vidi Luka 1: 32-33. Većina trinitarijanaca u potpunosti je u neznanju o ovoj pozadini klicanja Isusu. Primjetite kako to zorno prikazuje paralelni izvještaj u Marku:

„Hosana!
Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje;
10Blagoslovljeno kraljevstvo oca našega Davida koji dolazi! Hosana u visinama!«"
Marko 11: 9-10

Hosana o kojoj je ovdje riječ, ne daje se Bogu, nego onom koji dolazi U IME Boga, Kralju iz Davidove rodoslovne linije, Božjem Kristu.

I opet:
Kad je sutradan silan svijet koji dođe na Blagdan čuo da Isus dolazi u Jeruzalem, 13uze palmine grančice i iziđe mu u susret. Vikahu:

»Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Kralj Izraelov.«

14A Isus nađe magarčića i sjede na nj kao što je pisano:
15Ne boj se, kćeri Sionska!
Evo, kralj tvoj dolazi
jašuć na mladetu magaričinu "Ivan 12

Dakle, čak i da riječ Hosana u MT 21: 9 znači "slavu" (što definitivno nije slučaj), stvarni smisao bi bio: "Slava ljudskom potomku Davida", a definitivno ne "slava Svemogućem Bogu Isusu". Grčki izraz Hosana prijevod je dva hebrejska glagola: (1) glagol ישע (yasha'), spasiti, i (2) נא (na'), moliti.(vidi i Hosana - definicija) Dakle, grč. hosana zasigurno ne znači "slava", i Novi Svijet ispravno ga prevodi sa "Spasi, molimo te.." Kako je to Bog "spasio sina Davidovog"? Između ostalog, tako što ga je uskrsnuo od mrtvih:

"Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci." (Djela 2:32, KS) Osim toga, sam Isus, u Mateju 21:42, citira isti onaj 118.psalam (22, 23), i primjenjuje ih na sebe, Mesiju.   Treba li dodatno naglašavati da, budući da je Bog uskrsnuo Isusa iz mrtvih, da je svakom zdravom razumu jasno da Isus nije taj Bog?..

I, još jedan detalj... Treba li se u Mateju 21:9, nalaziti Božje Ime, Jehova?  Kao što sad već znamo, ovaj redak, ustvari, je citat riječi iz Ps. 118:25, 26. A tamo, gle, čuda, čak i prijevod KS, koristi Božje ime, "Jahve"! Pohvalno. Ali, zašto ga onda izostavljaju u Mt. 21:9?... Indikativno, zar ne? 

NS prijevod, je po tom pitanju dosljedan. Na oba mjesta, koristi Božje Ime, i ne uklanja ga, kao što to čini većina drugih prijevoda zbog teološke pristranosti. Jer, u ovom citatu Ps. 118:25, 26, Božje ime, u obliku tetragrama (JHVH) nalazi se u izvornom hebrejskom tekstu. Ovdje je popis izvora koji to potvrđuju:

A Concordance to the Greek Testament, by William F. Moulton and Alfred S. Geden, Edinburgh, Scotland, 1897. In the scripture references under the entries ΘΕΟ΄Σ (The·osʹ) and ΚΥ΄ΡΙΟΣ (Kyʹri·os), this work shows parts of the Hebrew text containing the Tetragrammaton (יהוה) to which the Greek text refers or from which it makes a quotation.JThe Emphatic Diaglott (Greek-English interlinear), by Benjamin Wilson, New York, 1864. The translation into English in the right-hand column uses “Jehovah” in the main text of some verses.Jספרי הברית החדשה (New Testament, in Hebrew), by United Bible Societies, Jerusalem, 1976. This translation uses יהוה in the main text of various verses.Jהברית החדשה (New Testament, in Hebrew), by Yohanan Bauchet and David Kinneret (Arteaga), Rome, 1975. This translation uses יהוה or an abbreviated form of the Tetragrammaton in the main text of various verses.JA Literal Translation of the New Testament . . . From the Text of the Vatican Manuscript, by Herman Heinfetter (pseudonym for Frederick Parker), Sixth Edition, London, 1863

Jבשורת מתי, Euangelium Hebraicum Matthæi (Gospel of Matthew, in Hebrew), edited by Jean du Tillet, with a Latin translation by Jean Mercier, Paris, 1555. The translation into Hebrew uses יהוה or an abbreviated form of the Tetragrammaton in the main text of some verses.JEven Bohan (אבן בוחן, “Tested Stone; Touchstone”), by Shem-Tob ben Isaac Ibn Shaprut, Spain, c. 1385. This work includes a Hebrew text of the Gospel of Matthew. Edition: Hebrew Gospel of Matthew, by George Howard, Macon, GA, U.S.A., 1995. In this edition, the Hebrew text uses an abbreviated form of the Tetragrammaton in the main text of some verses.Jתורת המשיח, Euangelium secundum Matthæum in lingua hebraica, cum versione latina (Gospel of Matthew, in Hebrew and Latin), by Sebastian Münster, Basel, 1537. The translation into Hebrew uses יהוה in the main text of some verses.תורת המשיח, Euangelium secundum Matthæum in lingua hebraica . . . Vnà cum Epistola D. Pauli ad Hebræos, Hebraicè & Latinè (Gospel of Matthew and Paul’s letter to the Hebrews, in Hebrew and Latin), by Sebastian Münster, Basel, 1557. The translation into Hebrew uses יהוה or an abbreviated form of the Tetragrammaton in the main text of some verses.Jתורת המשיח . . . כפי מתי המבשר, Sanctum Domini nostri Iesu Christi Hebraicum Euangelium secundum Matthæum (Gospel of Matthew, in Hebrew), edited by Johannes Quinquarboreus, Paris, 1551. This translation uses יהוה in the main text of some verses.Jבשורת הקרואות שנה בשנה בשבתות ובחגי, Euangelia anniuersaria, quae Dominicis diebus & in Sanctorum festis leguntur, Hebraicè conuersa (Liturgical Gospels, in Hebrew), by Fridericum Petri, Antwerp, 1581. This translation uses יהוה in the main text of some verses.JEuangelia anniuersaria Dominicorum et Festorum dierum, Germanicè, Latinè, Graecè, & Ebraicè (Liturgical Gospels, in German, Latin, Greek, and Hebrew), by Johannis Clajus, Leipzig, 1576. The translation into Hebrew uses יהוה in the main text of some verses.JNovum Testamentum Dn̄i: Nr̄i: Iesu Christi, Syriacè, Ebraicè, Græcè, Latinè, Germanicè, Bohemicè, Italicè, Hispanicè, Gallicè, Anglicè, Danicè, Polonicè (New Testament in 12 languages, including Hebrew), by Elias Hutter, Nuremberg, 1599-1600. This edition is often referred to as the Nuremberg Polyglot New Testament. The translation into Hebrew uses יהוה in the main text of various verses.Jתורת יהוה חדשה, Lex Dei summi nova; Atque hæc est, Novum Domini nostri Jesu Christi Testamentum Sacro-Sanctum (New Testament, in Hebrew), by William Robertson, London, 1661. This translation uses יהוה in the main text of various verses.Jארבעה אבני הגיליונים מהתורה החדשה, Quatuor Euangelia Noui Testamenti Ex Latino in Hebraicum (The Four Gospels, in Hebrew and Latin), by Giovanni Battista Jona, Rome, 1668. The translation into Hebrew uses יהוה in the main text of various verses.JThe New Testament . . . , in Hebrew and English, in Three Volumes, containing the Gospel of Matthew to First Corinthians, by Richard Caddick, London, 1798-1805. The translation into Hebrew uses יהוה in the main text of various verses.Jברית חדשה על פי משיח (New Testament, in Hebrew), by Thomas Fry and others, London, 1817. This translation uses יהוה in the main text of various verses.Jספר הברית החדשה (New Testament, in Hebrew), by William Greenfield, London, 1831. This translation uses יהוה in the main text of various verses.Jהברית החדשה (New Testament, The Gospels in Hebrew), by Thomas Yeates, London, 1805. As reproduced by Jean Carmignac in Traductions hebraïques des Evangiles, Vols. 2-3, Turnhout, Belgium, 1982; from the manuscript Add MS 11659 in the British Library, London. This translation uses יהוה in the main text of various verses.Jספר ברית חדשה על פי המשיח (New Testament, in Hebrew), by Alexander McCaul, Michael Solomon Alexander, Johann Christian Reichardt, and Stanislaus Hoga, London, 1838. This translation uses  יהוה

Ovo je samo dio izvora koji podržavaju valjanost ostavljanja Božjeg Imena u Mt. 21:9