Ukratko: Bezobzirna i nepravedna odluka guvernerke Osla i Vikena blokirana je brzom sudskom intervencijom. Borba se, međutim, nastavlja
 |
| Sudnica u Oslu, u kojoj se nalazi Okružni sud. |
Norveška se općenito smatra zemljom prijateljskom prema vjerskoj slobodi. Sjećam se kako sam, dok sam bio predstavnik OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) za borbu protiv rasizma, ksenofobije i vjerske diskriminacije, uživao potporu Norveške kao države sudionice OESS-a koja je spremna kritizirati ograničenja vjerske slobode u drugim zemljama. Norveška ima sustav registracije vjerskih zajednica, izmijenjen 2020. godine, a registrirala je 739 različitih vjerskih skupina. Do prosinca 2022. nijednoj nije bila ukinuta zakonska registracija zbog procjene njihovih uvjerenja i praksi. Čak je i Ruska pravoslavna crkva registrirala pet vjerskih entiteta (i primala državne potpore), unatoč glasnoj potpori ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Postoji, međutim, jedna vjerska organizacija prema kojoj su neki norveški mediji i državne agencije pokazali dosljedno neprijateljstvo gotovo 25 godina (prva medijska kampanja započela je 1989.). Istraživanje razloga za ovo neprijateljstvo prešlo bi granice članka u ovom časopisu. Čini se, međutim, da je jedan od elemenata bio da su optužbe "otpadnika" bivših članova, odnosno onih bivših članova koji postaju militantni protivnici skupine koju su napustili, uzete zdravo za gotovo. Zanemareno je značajno mnoštvo međunarodne sociološke literature o otpadnicima. Ova je literatura desetljećima upozoravala da "otpadnik" i "bivši član" nisu ista stvar; da su otpadnici samo mali postotak bivših pripadnika određene religije: i da su, iako nisu lišeni interesa, njihovi izvještaji više izrazi subjektivne nelagode i ljutnje nego objektivni prikazi vjerske organizacije koju su napustili.
Na temelju tog neprijateljstva, upravna tijela i niži sudovi 1990-ih odlučili su u slučajevima skrbništva nad djecom da roditelji Jehovinih svjedoka nisu prikladni odgajati svoju djecu, sve dok 1994. i 1996. godine Vrhovni sud Norveške nije dva puta presudio da se te odluke temelje na vjerskim predrasudama.
U novije vrijeme napadi su se usredotočili na tzv. 'izbjegavanje'. To je učenje i praksa Jehovinih svjedoka, za koje vjeruju da se temelje na čvrstim biblijskim presedanima, da se članovi ne bi trebali povezivati s bivšim članovima koji su isključeni zbog ozbiljnih grijeha, za koje se nisu pokajali, ili su formalno napustili organizaciju (za razliku od toga da jednostavno postanu neaktivni), osim ako nisu članovi istog kućanstva.
Žalbeni sud u Borgartingu donio je 9. srpnja 2021. jednu od najbizarnijih odluka za koju sam upoznat u dugoj pravnoj povijesti Jehovinih svjedoka. Presudio je da, budući da je postojao rizik da bude 'izbjegavana', žena koju su Jehovini svjedoci isključili, treba biti ponovno primljena u njihovu zajednicu. Bez obzira na razloge za njezino isključenje, o čemu sam govorio u drugom članku Bitter Winter - a, da sekularni sud može prisiliti vjersku organizaciju da ponovno primi isključenog člana bila je pravna monstruoznost. Srećom, jednoglasnom (5-0) odlukom od 3. svibnja 2022., Vrhovni sud je eliminirao monstruoznost i potvrdio da svjetovni sudovi ne mogu preispitivati odluke o isključenju koje su vjerske organizacije donijele na temelju svog tumačenja teoloških načela, i to bez obzira na posljedice isključenja, uključujući i izbjegavanje.
Čini se da je tu ženu javno podržao Rolf Furuli, profesor emeritus semitskih jezika na Sveučilištu u Oslu , isključeni Jehovin svjedok, kojeg poznajem i sa čijim se stavovima ne slažem.
 |
| Valgerd Svarstad Haugland, bivša čelnica Demokršćanske stranke i sadašnja guvernerka Osla i Vikena |
U Norveškoj su Jehovini svjedoci trideset godina primali državne subvencije. To nisu "darovi", već izdvajanja predviđena norveškim Ustavom i zakonima za poštivanje načela jednakosti, budući da je Norveška crkva (luteranska) podržana novcem poreznih obveznika. U administrativnoj odluci od 27. siječnja 2022, guvernerka (Statsforvalteren) za Oslo i Viken objasnila je da je "primila pismo od Rolfa Furulija u vezi s isključenjem i izbjegavanjem članova. Ministarstvo za obitelj i djecu, zatražilo je od guvernerke da procijeni otkriva li ovo pismo koje je poslao Furuli, informacije važne za registraciju i državne subvencije Jehovinim svjedocima."
Guvernerka je odlukom uskratila Jehovinim svjedocima državnu subvenciju za 2021. godinu po dvije osnove. Prva je bila da je, po njezinu mišljenju, praksa izbjegavanja stvara pritisak na članove koji su spremni otići i time im uskraćuje vjersku slobodu. Drugi je bio da praksa izbjegavanja stvara "negativnu društvenu kontrolu" maloljetnika, jer se proširuje na krštene maloljetnike koji čine ozbiljne grijehe i ne pokaju se (iako bi njihovi roditelji i skrbnici koji su Jehovini svjedoci, trebali nastaviti sa svojim dužnostima prema njima). Guvernerka je dodala da se isto tretiranje u određenoj mjeri proširuje i na nekrštene maloljetnike kojima je prije krštenja bilo dopušteno propovijedanje, a kasnije su isključeni kao nepokajnici za teške grijehe. Ti nekršteni maloljetnici se ne izbjegavaju, ali u praksi se preporučuje da članovi skupštine budu "oprezni" u druženju s njima.
Odluku guvernerke potvrdilo je Ministarstvo djece i obitelji 20. rujna 2022. godine. To su bile administrativne odluke, koje su Jehovini svjedoci osporili podnošenjem 21. prosinca 2022., tužbe za utvrđenje ništavosti, pred Okružnim sudom u Oslu.
Guvernerka je 22. prosinca 2022. donijela drugu upravnu odluku kojom je ukinula registraciju koju su Jehovini svjedoci imali kao vjerska zajednica u Norveškoj od 1985. godine i navela da je odbijen i zahtjev za ponovnu registraciju prema novom zakonu. Ponuđeni razlozi bili su isti zbog kojih je guverner odbio državnu subvenciju za 2021. godinu, nakon što je u dopisivanju sa tamošnjim Jehovinim svjedocima potvrđeno da nemaju namjeru mijenjati svoje vjerske prakse kako bi ugađali svjetovnim vlastima u Norveškoj.
Guvernerka je navela da Jehovini svjedoci neće biti uskraćeni za vjersku slobodu. Mogli bi nastaviti štovati i propovijedati u Norveškoj, osim što bi od 1. siječnja 2023. izgubili pravo na vjersko sklapanje pravno valjanih brakova i podnošenje zahtjeva za državne subvencije.
Jehovini svjedoci podnijeli su 28. prosinca 2022. zahtjev Okružnom sudu u Oslu, tražeći privremenu suspenziju odluke o ukidanju registracije, dok sudovi ne odluče o pravovaljanosti predmeta. Naveli su da pitanje braka nije beznačajno, s obzirom na to da je nekoliko parova već zakazalo svoja vjerska vjenčanja s Jehovinim svjedocima. Ustvrdili su i da će odluka guvernerke zasigurno potaknuti javno neprijateljstvo prema Jehovinim svjedocima, koje se već očitovalo nakon njezine prve odluke u siječnju 2022., ne samo medijskom klevetom nego i fizičkim nasiljem nad barem jednom Dvoranom Jehovinih svjedoka.
Citirali su i uvodnik Vebjørna Selbekka, glavnog urednika uglednog norveškog kršćanskog lista "Dagen", najstarijeg protestantskog lista u zemlji, koji nije Jehovin svjedok i kritizira njihovu teologiju. Selbekk je izrazio bojazan da bi guvernerka mogla nastaviti kažnjavati i druge vjerske skupine s čijim se uvjerenjima i praksama slučajno ne slaže, smatrao je odluku antidemokratskom i izrazio nadu da će Jehovini svjedoci "izaći kao pobjednici iz predstojećeg sudskog procesa".
Zanimljivo je da je Torbjørn Olsen, tajnik Katoličke norveške biskupske konferencije, napisao pismo "Vårt Landu" 27. prosinca, podupirući Selbekkovo stajalište. Olsen je napisao sljedeće: "Ako im se uskrati registracija, uskoro bi moglo biti samo pitanje vremena kada će brojne druge zajednice s 'netočnim' stajalištima biti odjavljene." Također je primijetio da praksa odbacivanja nije svojstvena samo Jehovinim svjedocima, nego je i Katolička crkva u svom kanonskom pravu do 1983. imala odredbu kojom se katolici ne bi trebali družiti s onima koje je njihova Crkva izopćila.
Taj se argument pojavio i u zahtjevu Jehovinih svjedoka za privremenom zabranom ove nepravedne odluke. Primijetili su da mnoge od 739 vjerskih zajednica registriranih u Norveškoj imaju odredbe slične izbjegavanju. Na primjer, postoje deseci muslimanskih entiteta koji zagovaraju šerijat, gdje je postupanje prema otpadnicima svakako oštrije od izbjegavanja, ali su poduzete mjere samo protiv Jehovinih svjedoka. Također su primijetili da je Europski sud za ljudska prava u desecima slučajeva utvrdio da praksa Jehovinih svjedoka nije sporna i da zaslužuje zaštitu međunarodnih načela o vjerskoj slobodi.
Okružni sud u Oslu je 30. prosinca 2022. izrazio "mišljenje da se čini da su razmatranja i interesi koje su Jehovini svjedoci iznijeli do izražaja u ovom slučaju relativno važni. Postoji jasna prevaga razmatranja koja zahtijevaju privremenu uporabu pravila iznimke, a sud određuje da se odluka od 22. prosinca 2022. neće provesti do daljnjega."
Pročitajte više:
Izbjegavanje drugih - uobičajena pojava u ljudskom društvu
